Zakoni Narodne novine

2014
Hosting Akcija

ZAKON O NASLJEĐIVANJU

D I O P R V I

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje pravo nas­­ljeđiva­­nja.

(2) Ovim se Zakonom uređuju pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nas­­ljednim stvarima.

Članak 2.

(1) Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnoprav­ne u nas­­ljeđiva­­nju.

(2) Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nas­­ljeđiva­­nju ravnopravni s držav­­ljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes.

Članak 3.

(1) Nas­­ljeđuje se zbog smrti fizičke osobe i u trenutku ­­njezine smrti.

(2) Svaku se fizičku osobu može naslijediti.

Članak 4.

(1) Umrlu fizičku osobu (ostavite­­lja) nas­­ljeđuje onaj koji je ­­njezinom smrću stekao nas­­ljedno pravo (nas­­ljednik).

(2) Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno.

(3) Nas­­ljedno se pravo stječe po odredbama ovoga Zakona, a na teme­­lju oporuke ili na teme­­lju zakona.

(4) Nas­­ljedno se pravo stječe u trenutku ostavite­­ljeve smrti. Stjecate­­lj nas­­ljednog prava može ga se po odredbama ovoga Zakona odreći, pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao.

Članak 5.

(1) Tko je naslijedio neku osobu, ­­njezin je sveopći pravni s­­ljednik.

(2) Ostavite­­ljevom smrću prelazi ­­nje­gova ostavina na nas­­ljednika, čime postaje ­­nje­govo nas­­ljedstvo.

(3) Ostavina se sastoji od sve­ga što je bilo ostavite­­ljevo u trenutku ­­nje­gove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostavi­te­­ljeve smrti stekne na posebnom pravnom teme­­lju.

Članak 6.

Smrću ostavite­­lja koji nema nas­­ljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određene ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostavite­­ljevi nas­­ljednici, če­ga se oni ne mogu odreći.

Članak 7.

(1) Svatko je ovlašten da za slučaj svoje smrti oporukom odredi sebi nas­­ljednika, a i da pravo svoje­ga nas­­ljednika ograniči i optereti, na način i u granicama određenima ovim Zakonom.

(2) Zbog zaštite opravdanih interesa članova uže obite­­lji ovim se Zakonom određuje koja prava glede ostavine pripadaju članovima uže obite­­lji, makar i protiv ostavite­­ljeve vo­­lje, te se postav­­ljaju granice oporučnim i drugim raspolaga­­njima za slučaj smrti.

D I O D R U G I

PRAVNI TEMELJ NASLJEĐIVANJA

G l a v a p r v a

NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU ZAKONA

Zakonski nas­­ljednici

Članak 8.

(1) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuju svi ­­nje­govi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci, ­­nje­gov bračni drug, ­­nje­govi rodite­­lji, ­­nje­govi posvojite­­lji, ­­nje­gova braća i sestre i ­­njihovi potomci, ­­nje­govi djedovi i bake i ­­njihovi potomci, i ­­nje­govi ostali predci.

(2) Na teme­­lju zakona ostavite­­lja nas­­ljeđuje i ­­nje­gov izvan­bračni drug koji je u pravu nas­­ljeđiva­­nja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neože­­njenog muškarca koja je trajala du­­lje vrijeme a prestala ostavite­­ljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispu­­njene pretpostavke koje se traže za va­­ljanost braka.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju po nas­­ljednim redovima.

(4) Nas­­ljednici bliže­ga nas­­ljednog reda isk­­ljučuju iz nas­­ljedstva osobe da­­lj­­nje­g nas­­ljednog reda.

I. NASLJEDNI REDOVI

1. Prvi nas­­ljedni red

Ostavite­­ljevi potomci i bračni drug

Članak 9.

(1) Ostavite­­lja nas­­ljeđuju prije svih ­­nje­gova djeca i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju na jednake dijelove.

Pravo predstav­­lja­­nja

Članak 10.

Dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je na­­d­živjelo ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca, ostavite­­ljevi unuci, na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavite­­lja, onda dio koji bi ­­njemu pripao da je bio živ u času ostavite­­ljeve smrti nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca, praunuci ostavite­­ljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle ima ostavite­­ljevih potomaka.

2. Drugi nas­­ljedni red

Ostavite­­ljevi rodite­­lji i bračni drug

Članak 11.

(1) Ostavite­­lja koji nije ostavio potomke nas­­ljeđuju ­­nje­govi rodite­­lji i ­­nje­gov bračni drug.

(2) Ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nas­­ljeđuje ostavite­­ljev bračni drug.

(3) Ako su oba rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja, bračni drug nas­­ljeđuje cijelu ostavinu.

(4) Ako iza ostavite­­lja nije ostao bračni drug, ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

(5) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuje drugi rodite­­lj.

Ostavite­­ljeva braća i sestre i ­­njihovi potomci

Članak 12.

(1) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca (ostavite­­ljeva braća i sestre), ­­nje­govi unuci i praunuci i ­­nje­govi da­­lj­­nji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca i ostali potomci.

(2) Ako su oba ostavite­­ljeva rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od ­­njih pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka.

(3) U svim slučajevima ostavite­­ljeva braća i sestre samo po ocu nas­­ljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nas­­ljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nas­­ljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

Ako je jedan rodite­­lj umro bez potomstva

Članak 13.

Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuje drugi rodite­­lj, a ako je i ovaj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, ­­nje­govi potomci nas­­ljeđuju ono što bi pripalo i jednom i drugom rodite­­lju, kako je određeno u članku 12. ovoga Zakona.

3. Treći nas­­ljedni red

Ostavite­­ljevi djedovi i bake

Članak 14.

(1) Ostavite­­lja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog druga, ni rodite­­lje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nas­­ljeđuju ­­nje­govi djedovi i bake.

(2) Jednu polovicu ostavine nas­­ljeđuju djed i baka s očeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majčine strane.

Prava djeda i bake iste loze

Članak 15.

(1) Djed i baka iste loze nas­­ljeđuju na jednake dijelove.

(2) Ako je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavite­­lja, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca, ­­nje­govi unuci i ­­nje­govi da­­lj­­nji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca i ostali potomci.

(3) U svemu ostalome za nas­­ljedno pravo djeda i bake jedne loze i ­­njihovih potomaka vrijede pravila po kojima nas­­ljeđuju ostavite­­ljevi rodite­­lji i ­­njihovi potomci.

Ako su djed i baka jedne loze umrli bez potomstva

Članak 16.

Ako su djed i baka jedne loze umrli prije ostavite­­lja, a nisu ostavili nijednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su na­­dživjeli ostavite­­lja nas­­ljeđuju djed i baka druge loze, ­­njihova djeca, ­­njihovi unuci i ­­njihovi da­­lj­­nji potomci, kako je određeno u članku 15. ovoga Zakona.

4. Četvrti nas­­ljedni red

Pradjedovi i prabake

Članak 17.

(1) Ostavite­­lja koji nije ostavio ni potomke ni rodite­­lje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog druga, ni djeda i baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nas­­ljeđuju ­­nje­govi pradjedovi i prabake.

(2) Jednu polovicu nas­­ljeđuju pradjedovi i prabake s očeve strane, a drugu polovicu nas­­ljeđuju pradjedovi i prabake s majčine strane.

Članak 18.

(1) Od dijela koji pripada ostavite­­ljevim pradjedovima i prabakama s očeve strane jednu polovicu nas­­ljeđuju na jednake dijelove rodite­­lji ­­nje­gova djeda po ocu, a drugu polovicu rodite­­lji ­­nje­gove bake po ocu.

(2) I pradjedovi i prabake s majčine strane nas­­ljeđuju na način određen u stavku 1. ovoga članka dio koji im pripada.

(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nas­­ljeđuje predak koji mu je bio bračni drug.

(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi nas­­ljeđuje drugi par iste loze.

(5) Ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su živi nas­­ljeđuju pradjedovi i prabake druge loze.

5. Ostali nas­­ljedni redovi

Ostali predci

Članak 19.

Iza pradjedova i prabaka ostavite­­lja nas­­ljeđuju da­­lj­­nji ­­nje­govi predci, redom, po pravilima po kojima nas­­ljeđuju ­­nje­govi pradjedovi i ­­nje­gove prabake.

Ošasna ostavina

Članak 20.

(1) Ostavite­­ljeve nekretnine i s ­­njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze.

(2) Pokretnine i s ­­njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavite­­lj u trenutku smrti imao prebivalište na području Republike Hrvatske.

(3) Ako ostavite­­lj u trenutku smrti nije imao prebivalište na području Republike Hrvatske, a imao je boravište, pokretnine i s ­­njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavite­­lj u trenutku smrti imao boravište na području Republike Hrvatske.

(4) Ako ostavite­­lj u trenutku smrti na području Republike Hrvatske nije imao ni prebivalište niti boravište, pokretnine i s ­­njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavite­­lj u trenutku smrti bio upisan u k­­njigu držav­­ljana Republike Hrvatske.

II. POSEBNE odredbe za neke nasljednike

1. Potomci

Članak 21.

Djeca rođena izvan braka i ­­njihovi potomci imaju ista nas­­ljedna prava kao i bračna djeca i ­­njihovi potomci.

2. Posvojčad u slučaju srodničkog posvoje­­nja

Članak 22.

(1) Srodničkim posvoje­­njem međusobno stječu posvojite­­lj i ­­nje­govi srodnici s jedne strane, te posvojče i ­­nje­govi potomci s druge strane, pravo zakonskog nas­­ljeđiva­­nja.

(2) Srodničkim posvoje­­njem prestaje međusobno pravo zakonskog nas­­ljeđiva­­nja između posvojčeta i ­­nje­govih krvnih srodnika.

(3) Ako dijete posvoji maćeha ili očuh, ne prestaje nas­­ljedno pravo između posvojčeta i rodite­­lja koji je u braku s posvojite­­ljem, te krvnih srodnika tog rodite­­lja.

3. Posvojčad u slučaju rodite­­ljskog posvoje­­nja

Članak 23.

(1) Rodite­­ljskim posvoje­­njem stječu međusobno posvojite­­lj i posvojče pravo zakonskog nas­­ljeđiva­­nja krvnih srodnika u ravnoj lozi, tako da posvojče i posvojčetovi potomci imaju prema posvojite­­lju nas­­ljedna prava kao da su posvojite­­ljeva djeca, odnosno da­­lj­­nji posvojite­­ljevi potomci, a posvojite­­lj i ­­nje­govi predci imaju prema posvojčetu i ­­nje­govim potomcima jednaka nas­­ljedna prava kao da je posvojite­­lj posvojčetu rodite­­lj, a posvojite­­ljevi predci da su posvojčetovi predci.

(2) Posvojče iz rodite­­ljskog posvoje­­nja i ­­nje­govi potomci ne nas­­ljeđuju na teme­­lju zakona posvojite­­ljeve pobočne srodnike, ­­nje­gova bračnog druga, a ni ­­nje­govu posvojčad koja su to na te­me­­lju rodite­­ljskog posvoje­­nja, kao ni potomke takve posvojčadi.

(3) Rodite­­ljskim posvoje­­njem prestaju međusobna prava nas­­ljeđiva­­nja posvojčeta i ­­nje­govih krvnih srodnika. Iznimno od toga, rodite­­ljskim se posvoje­­njem ne dira u nas­­ljedno pravo po­svoj­četa i ­­nje­govih potomaka prema posvojčetovu rodite­­lju koji je u braku s posvojite­­ljem, te krvnim srodnicima tog rodite­­lja.

Članak 24.

Posvojče i ­­nje­govi potomci ne mogu naslijediti posvojite­­lja ako je posvojite­­lj podnio zahtjev za prestanak posvoje­­nja, a nakon ­­nje­gove smrti, na zahtjev zainteresirane osobe nastavi se postupak pa se utvrdi opravdanost zahtjeva.

4. Bračni i izvanbračni drug

Članak 25.

(1) Pravo nas­­ljeđiva­­nja između bračnih drugova prestaje rastavom braka i poništajem braka.

(2) Bračni drug nema pravo na nas­­ljedstvo:

1) ako je ostavite­­lj podnio tužbu za rastavu ili poništaj braka, odnosno sporazumni zahtjev za rastavu braka, a nakon ostavite­­ljeve smrti se utvrdi da su bili osnovani;

2) ako ­­nje­gov brak s ostavite­­ljem bude proglašen neposto­jećim, ili bude poništen poslije ostavite­­ljeve smrti iz uzroka za čije je postoja­­nje na­­dživjeli bračni drug znao ili morao znati u vrijeme sklapa­­nja braka,

3) ako je ­­nje­gova zajednica života s ostavite­­ljem bila trajno prestala ­­nje­govom kriv­­njom ili u sporazumu s ostavite­­ljem.

(3) Izvanbračni drug nema pravo na nas­­ljedstvo ako je ­­nje­gova zajednica života s ostavite­­ljem bila trajno prestala.

G l a v a d r u g a

NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU OPORUKE

I. Pretpostavke valjanosti oporuke

Sposobnost oporučiva­­nja

Članak 26.

(1) Oporuku može napraviti svaka osoba sposobna za rasuđiva­­nje koja je navršila 16 godina života.

(2) Oporuka je ništava ako u vrijeme sastav­­lja­­nja oporučite­­lj nije imao 16 godina života ili nije bio sposoban za rasuđiva­­nje. Ako se ne dokaže suprotno, smatrat će se da je oporučite­­lj u trenutku sastav­­lja­­nja oporuke bio sposoban za rasuđiva­­nje. Oporu­čite­­lj nije bio sposoban za rasuđiva­­nje ako u tom trenutku nije bio u sta­­nju shvatiti znače­­nje svoje­g očitova­­nja i ­­nje­gove pos­­ljedice, ili nije bio u sta­­nju vladati svojom vo­­ljom toliko da postupa u skladu s tim zna­­njem.

(3) Gubitak sposobnosti za rasuđiva­­nje koji bi nastupio pošto je oporuka naprav­­ljena ne utječe na ­­njezinu va­­ljanost.

Ponište­­nje oporuke zbog mana oporučite­­ljeve vo­­lje

Članak 27.

(1) Oporuka će se na zahtjev poništiti ako je oporučite­­lj bio natjeran prijet­­njom ili silom da je napravi ili se odlučio napraviti je zbog toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi.

(2) Prijet­­nja, sila ili prijevara razlog su za ponište­­nje oporuke i kad potječu od treće osobe.

(3) Raspolaga­­nja oporukom poništit će se na zahtjev i ako je oporučite­­lj bio u zabludi o či­­njenicama koje su pobudile oporu­čite­­lja da učini ta raspolaga­­nja.

(4) Ako su samo neke oporučne odredbe naprav­­ljene pod prijet­­njom ili silom, zbog prijevare, ili u zabludi, to ne povlači za sobom neva­­ljanost i ostalih odredaba ako one mogu opstati bez te odredbe.

Članak 28.

(1) Ponište­­nje oporuke ili pojedinih ­­njezinih odredaba zbog prijet­­nje ili sile, prijevare ili zablude, može zahtijevati samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je doznala za postoja­­nje uzroka neva­­ljanosti, ali najkasnije za deset godina od proglaše­­nja oporuke.

(2) Rok od godinu dana ne može početi teći prije proglaše­­nja oporuke.

(3) Prema osobi koja je prouzročila mane oporučite­­ljeve vo­­lje, ili je za ­­njih znala ili morala znati, ponište­­nje oporuke može se zahtijevati u roku od 20 godina od dana proglaše­­nja oporuke.

Oblik oporuke kao pretpostavka va­­ljanosti

Članak 29.

(1) Va­­ljana je ona oporuka koja je naprav­­ljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom.

(2) Svatko može u redovitim okolnostima oporučiti u bilo kojem od zakonom predviđenih oblika.

(3) Zbog nedostatka u obliku ponište­­nje oporuke može zahtijevati nakon otvara­­nja nas­­ljedstva samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je saznala za oporuku, a najdu­­lje za 10 godina od proglaše­­nja oporuke. Rok od godinu dana ne može početi teći prije proglaše­­nja oporuke.

II. Oblici oporuke

1. Privatne oporuke

Vlastoručna oporuka

Članak 30.

(1) Oporuka je va­­ljana ako ju je oporučite­­lj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao.

(2) Za va­­ljanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno, da su u ­­njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastav­­ljena.

Pisana oporuka pred svjedocima

Članak 31.

(1) Oporučite­­lj koji zna i može čitati i pisati može sastaviti oporuku tako što će za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to ­­nje­gova oporuka te je pred ­­njima potpisati.

(2) Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznači ­­njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti ­­njihovom lakšem pronalaže­­nju.

2. Javna oporuka

Članak 32.

(1) Svatko može va­­ljano oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovitim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke.

(2) Javnu oporuku na oporučite­­ljev zahtjev sastav­­ljaju u Republici Hrvatskoj sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bi­­lježnik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvat­ske (ovlaštena osoba).

(3) Ovlaštena osoba oporuku sastav­­lja prema kaziva­­nju oporučite­­lja.

(4) Sastav­­ljenu oporuku ovlaštena osoba pročitat će oporu­čite­­lju, objasniti mu pravne pos­­ljedice oporučnog raspola­ga­­nja i dati mu da pred ­­njom oporuku potpiše.

(5) O svim rad­­njama iz prethodnog stavka ovlaštena osoba će u samoj ispravi o sastav­­lja­­nju oporuke sačiniti zapisnik kojim će potvrditi da su sve te rad­­nje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporučite­­lj i ovlaštena osoba.

(6) Ako oporučite­­lj nije u sta­­nju potpisati oporuku odnosno zapisnik, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabi­­lježiti na oporuci i zapisniku. Oporučite­­lj može zatražiti od neke druge osobe da ga potpiše na oporuci i zapisniku.

Javna oporuka ako je oporučite­­lj nije u sta­­nju pročitati

Članak 33.

(1) U slučaju da oporučite­­lj nije u sta­­nju pročitati oporuku koju mu je sastavila ovlaštena osoba, ova će je pročitati oporučite­­lju u nazočnosti dvaju svjedoka koji razumiju jezik na kojem je oporuka sastav­­ljena, nakon če­ga će oporučite­­lj u ­­njihovoj nazočnosti potpisati oporuku ili staviti na ­­nju svoj rukoznak, pošto izjavi da je to ­­nje­gova oporuka.

(2) Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci.

(3) O svim rad­­njama iz prethodnog stavka ovlaštena osoba će u samoj ispravi o sastav­­lja­­nju oporuke sačiniti zapisnik kojim će potvrditi da su sve te rad­­nje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporučite­­lj, svjedoci i ovlaštena osoba.

Predaja oporuke na čuva­­nje

Članak 34.

(1) Oporučite­­lj može svoju oporuku sam čuvati, ili je povjeriti na čuva­­nje kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

(2) Ako oporučite­­lj želi povjeriti svoju oporuku na čuva­­nje sudu, javnom bi­­lježniku ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske, taj ju je dužan primiti na čuva­­nje bez obzira tko je oporuku sastavio, te postupiti pritom po pravilima ovoga Zakona (članak 167.).

Svjedoci pisane oporuke pred svjedocima i javne oporuke

Članak 35.

(1) Pri sastav­­lja­­nju pisane oporuke pred svjedocima (članak 31.) i javne oporuke (članak 33.) svjedoci mogu biti puno­­ljetne osobe kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i koje znaju i mogu čitati i pisati.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri sastav­­lja­­nju pisane oporuke pred svjedocima ni javne oporuke, niti oporuku sastaviti po oporučite­­ljevu kaziva­­nju u svojstvu ovlaštene osobe: oporučite­­ljevi potomci, ­­nje­gova posvojčad i ­­njihovi potomci, ­­nje­govi pred­ci i posvojite­­lji, ­­nje­govi srodnici u pobočnoj lozi do zak­­ljučno četvrtog stup­­nja, bračni drugovi svih tih osoba ni oporučite­­ljev bračni drug.

Raspolaga­­nja u korist ovlaštene osobe, svjedoka i ­­njihovih bližih srodnika

Članak 36.

Ništave su oporučne odredbe kojima se nešto ostav­­lja osobi koja je oporuku sastavila, svjedocima pri ­­njezinu sastav­­lja­­nju, ­­njihovim bračnim drugovima, ­­njihovim predcima, ­­njihovim potomcima, ­­njihovim srodnicima u pobočnoj lozi do zak­­ljučno četvrtog stup­­nja srodstva i bračnim drugovima svih tih osoba.

3. Oporuka u izvanrednim okolnostima

Usmena oporuka

Članak 37.

(1) Oporučite­­lj može očitovati svoju pos­­ljed­­nju vo­­lju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u sta­­nju oporučiti ni u jednom drugom va­­ljanom obliku.

(2) Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je naprav­­ljena.

Svjedoci usmene oporuke

Članak 38.

Svjedoci usmene oporuke mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke, ali ne moraju znati ni moći čitati ni pisati.

Dužnost svjedoka usmene oporuke

Članak 39.

(1) Svjedoci pred kojima je oporučite­­lj usmeno očitovao svoju pos­­ljed­­nju vo­­lju dužni su bez odgode napisati sadržaj oporučite­­ljeva očitova­­nja i što prije predati to sudu ili javnom bi­­lježniku na čuva­­nje, ili ga usmeno ponoviti pred sudom ili javnim bi­­lježnikom iznoseći kada je, gdje i u kojim je prilikama oporučite­­lj očitovao svoju pos­­ljed­­nju vo­­lju.

(2) Neispu­­nje­­nje dužnosti svjedoka iz stavka 1. ovoga članka ne šteti va­­ljanosti usmene oporuke.

Raspolaga­­nja usmenom oporukom u korist svjedoka i ­­njihovih bližih srodnika

Članak 40.

Ništave su odredbe usmene oporuke kojima se ostav­­lja nešto svjedocima pri ­­njezinu sastav­­lja­­nju, ­­njihovim bračnim drugovima, ­­njihovim predcima, ­­njihovim potomcima, ­­njihovim srodnicima u pobočnoj lozi do zak­­ljučno četvrtog stup­­nja srodstva i bračnim drugovima svih tih osoba.

4. Dokaziva­­nje uništene, izgub­­ljene, skrivene ili zametnute oporuke

Članak 41.

Oporuka uništena slučajem ili rad­­njom neke druge osobe, izgub­­ljena, skrivena, ili zametnuta, prije ili nakon oporučite­­ljeve smrti, ali bez ­­nje­gova zna­­nja proizvest će učinke va­­ljane oporuke ako zainteresirana osoba dokaže da je oporuka postojala, da je uništena, izgub­­ljena, sakrivena ili zametnuta, da je bila sastav­­ljena u obliku propisanom u zakonu i ako dokaže sadržaj onoga dijela oporuke na koji se poziva.

III. SadrŽaj oporuke

Članak 42.

(1) Ostavite­­lj je ovlašten za slučaj smrti oporukom raspolagati svime čime je bio ovlašten raspolagati i za života, ako nije što posebno propisano.

(2) Oporučite­­lj može oporukom proizvesti iste pravne učinke koje je mogao i za života jednostranim očitova­­njem svoje vo­­lje, ako nije što drugo propisano.

(3) Oporučite­­lj može svojom oporukom izazvati samo nas­­ljednopravne učinke koji su predviđeni ovim Zakonom.

(4) Koliko je oporučite­­lj u slobodi raspolaga­­nja ograničen u korist članova svoje obite­­lji, određuju odredbe o nužnom nas­­ljeđiva­­nju ovoga Zakona.

Određiva­­nje nas­­ljednika

Članak 43.

(1) Oporučite­­lj može oporukom odrediti jednoga ili više nas­­ljednika.

(2) Nas­­ljednik na teme­­lju oporuke jest osoba koju je oporučite­­lj odredio da ga naslijedi u cijelosti ili u razmjernom dijelu.

(3) Nas­­ljednikom će se smatrati i osoba kojoj su oporukom ostav­­ljeni jedna ili više određenih stvari ili prava, ako se ustanovi da je oporučite­­ljeva vo­­lja bila da mu ta osoba bude nas­­ljednik.

Određiva­­nje zamjenika

Članak 44.

(1) Oporučite­­lj može odrediti oporukom osobu kojoj će pripasti nas­­ljedstvo za slučaj da određeni nas­­ljednik umre prije ­­nje­ga, ili da se odrekne nas­­ljedstva, ili da bude nedostojan da naslijedi. Isto vrijedi i za zapise, naloge i ostala raspolaga­­nja.

(2) Oporučite­­lj ne može odrediti nas­­ljednika svome nas­­ljedniku ni zapisovniku.

Ostav­­lja­­nje zapisa

Članak 45.

Oporučite­­lj može oporukom ostaviti jedan ili više zapisa (le­gata), ovlašćujući ­­njima neku osobu (zapisovnika, le­gatara) da od nas­­ljednika ili druge osobe u čiju je korist oporučno raspolagao zahtijeva neko dava­­nje, či­­nje­­nje, trp­­lje­­nje ili propušta­­nje ­­njemu ili nekoj drugoj osobi.

Raspolaga­­nje u dopuštene svrhe i osniva­­nje zaklade

Članak 46.

(1) Oporučite­­lj može oporukom odrediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za postignuće neke dopuštene svrhe.

(2) Ako je oporučite­­lj odredio osniva­­nje zaklade i namijenio sredstva za postignuće ­­njezine svrhe, zaklada će nastati kad se ispune pretpostavke određene posebnim propisima o zakladama.

Nalozi i uvjeti

Članak 47.

(1) Oporučite­­lj može opteretiti nekom dužnosti osobu kojoj ostav­­lja neku korist iz ostavine (nalog).

(2) On može u pojedinim oporučnim odredbama odrediti uvjete ili rokove.

(3) Za nemoguće, nedopuštene i nemoralne uvjete, kao i nerazum­­ljive ili protuslovne, uzet će se da ne postoje.

Članak 48.

(1) Ako je oporučite­­lj nekome nešto oporukom namijenio uz optereće­­nje nalogom, taj će se nalog smatrati raskidnim uvjetom, tako da osoba opterećena nalogom gubi ono što joj je namije­­njeno ako ne ispuni nalog.

(2) Za nedopuštene i nemoralne naloge uzet će se da ne postoje.

(3) Ako se nalog ne može točno ispuniti, treba mu se ispu­­nje­­njem približiti koliko je moguće.

(4) Ako se nalog ne može uopće ispuniti, osoba opterećena nalogom smije zadržati ono što joj je ostav­­ljeno, osim ako iz ostavite­­ljeve vo­­lje ne proizlazi suprotno ili ako svojom kriv­­njom ne može ispuniti nalog.

(5) Ako je ostavite­­lj očitovao svoju vo­­lju o svrsi kojoj bi ostavina ili nešto iz ­­nje služilo, ali je nije naložio kao dužnost nas­­ljedniku ili osobi kojoj je to oporukom namijenio, oni nisu dužni to rabiti u tu svrhu.

Određenost nas­­ljednika i drugih korisnika

Članak 49.

Nas­­ljednici, zapisovnici i druge osobe kojima su oporukom namije­­njene neke koristi dovo­­ljno su određeni ako oporuka sadrži podatke na teme­­lju kojih se može utvrditi tko su oni.

Tumače­­nje oporuke

Članak 50.

(1) Odredbe oporuke va­­lja tumačiti prema oporučite­­ljevoj pravoj namjeri.

(2) U dvojbi o pravoj oporučite­­ljevoj namjeri treba se držati onoga što je povo­­ljnije za oporučnog, a ne zakonskog nas­­ljednika.

(3) U dvojbi o pravoj oporučite­­ljevoj namjeri treba se držati onoga što je povo­­ljnije za osobu koja je oporukom nečim opterećena.

IV. Pravo na zapis

Osoba opterećena zapisom

Članak 51.

(1) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispu­­nje­­nje zapisa od osobe koja je oporukom obvezana izvršiti zapis.

(2) Ako je na ispu­­nje­­nje zapisa obvezano više osoba, svaka odgovara razmjerno dijelu ostavine koji dobiva, osim ako se iz oporuke može zak­­ljučiti da je oporučite­­lj htio da one odgovaraju na drugi način.

(3) Ako je oporučite­­lj propustio odrediti tko je dužan ispuniti zapis, obveza ispu­­nje­­nja tereti sve oporučne i zakonske nas­­ljednike, uk­­ljučujući i nužne, razmjerno ­­njihovim nas­­ljednim dijelovima.

Isplata vjerovnika prije zapisovnika

Članak 52.

Tražbine oporučite­­ljevih vjerovnika imaju prednost pred pravima zapisovnika da zahtijevaju ispu­­nje­­nje zapisa.

Uma­­nje­­nje zapisa i naloga

Članak 53.

(1) Nitko nije dužan ispuniti zapis preko vrijednosti onoga što je stekao zbog ostavite­­ljeve smrti.

(2) Nužni nas­­ljednik nije dužan ispuniti zapise u mjeri u kojoj bi oni uma­­njivali ­­nje­govo nužno nas­­ljedno pravo.

(3) U mjeri u kojoj mu neki zapis ne bude ispu­­njen uma­­njuje se odgovornost zapisovnika tog zapisa za zapise i naloge kojima je on opterećen.

Pravo zapisovnika kada dužnik zapisa ne naslijedi

Članak 54.

(1) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispu­­nje­­nje zapisa i kad je osoba koja je po oporuci bila dužna ispuniti zapis umrla prije oporučite­­lja, ili se odrekla nas­­ljedstva, ili je nedostojna da naslijedi.

(2) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispu­­nje­­nje zapisa od oso­ba iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona, a u slučaju ošasnosti - od općine, odnosno grada koji imaju položaj nas­­ljednika.

Kad pravo zapisovnika utr­­njuje

Članak 55.

(1) Zapis ne proizvodi pravne učinke ako zapisovnik umre prije oporučite­­lja, ili se odrekne zapisa, ili je nedostojan.

(2) U tim slučajevima predmet zapisa ostaje osobi koja ga je bila dužna ispuniti, ako iz same oporuke ne proizlazi neka druga oporučite­­ljeva namjera.

Članak 56.

Zapis ne proizvodi pravne učinke i onda kad je oporučite­­lj otuđio ili potrošio predmet zapisa ili je taj predmet inače prestao postojati za života oporučite­­ljeva, ili je slučajno propao nakon ­­nje­gove smrti.

Odgovornost zapisovnika za oporučite­­ljeve dugove

Članak 57.

Zapisovnik ne odgovara za oporučite­­ljeve dugove, ako oporučite­­lj nije drukčije odredio.

Zapis ostav­­ljen vjerovniku

Članak 58.

Kad je oporučite­­lj ostavio zapis svom vjerovniku, ovaj ima pravo osim ispu­­nje­­nja zapisa zahtijevati i ispu­­nje­­nje svoje tražbine, ako iz oporuke ne proizlazi da je oporučite­­ljeva namjera bila drukčija.

Zastara

Članak 59.

Pravo zahtijevati ispu­­nje­­nje zapisa zastarijeva za tri godine od dana kad je zapisovnik saznao za svoje pravo i bio ovlašten zahtijevati ispu­­nje­­nje zapisa, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je mogao zahtijevati ispu­­nje­­nje zapisa.

V. IzvrŠitelji oporuke

Određiva­­nje izvršite­­lja oporuke

Članak 60.

(1) Oporučite­­lj može oporukom odrediti jednu ili više osoba za izvršite­­lje oporuke.

(2) Izvršite­­lj oporuke može biti svaka poslovno sposobna osoba, a i pravna osoba.

(3) Osoba određena za izvršite­­lja oporuke nije dužna primiti se te dužnosti.

(4) Smatra se da je prihvatila dužnost izvršite­­lja ostavite­­ljeve oporuke osoba koju je ostavite­­lj oporukom za to odredio, ako odmah po proglaše­­nju oporuke kojem je bila nazočna nije pred sudom izričito izjavila da se te dužnosti ne prihvaća.

(5) Smatra se da nije prihvatila dužnost izvršite­­lja ostavite­­ljeve oporuke osoba koju je ostavite­­lj oporukom za to odredio, a koja nije bila nazočna proglaše­­nju oporuke, ako nije sudu, pošto ju je obavijestio da je određena za izvršite­­lja ostavite­­ljeve oporuke, u roku koji joj je sud odredio, bez odgađa­­nja izjavila da tu dužnost prihvaća.

Dužnosti izvršite­­lja oporuke

Članak 61.

(1) Ako oporučite­­lj nije što drugo odredio, dužnost je izvršite­­lja oporuke naročito da u ime i za račun nas­­ljednika vodi brigu i poduzima što je potrebno za očuva­­nje ostavine, da ­­njome uprav­­lja, da u ime i za račun nas­­ljednika poduzima što je potrebno za isplatu dugova i zapisa, vodeći u svakom pogledu brigu da oporuka bude izvršena onako kako je to oporučite­­lj htio.

(2) Sud će izvršite­­lju oporuke na ­­nje­gov zahtjev bez odgađa­­nja izdati potvrdu o ­­nje­govu svojstvu i ovlastima s uputom svakome da se izvršite­­ljeva očitova­­nja uzimaju kao da su ostavite­­ljeva. Tko u dobroj vjeri postupi prema očitova­­nju osobe koja se sud­skom potvrdom iskazala kao izvršite­­lj oporuke, ne odgovara za štetu koja bi iz toga proizašla za nas­­ljednike.

(3) Ako ima više izvršite­­lja oporuke, oni obav­­ljaju zajedno povjerene im dužnosti, osim ako je oporučite­­lj drukčije odredio.

(4) Ako se izvršite­­lji oporuke ne mogu suglasiti o obav­­lja­­nju svoje dužnosti, sud će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev koje­ga od ­­njih ili nas­­ljednika, odrediti rad­­nje koje treba poduzeti i ovlastiti nekog od izvršite­­lja oporuke da ih poduzme.

Polaga­­nje računa i nagrada izvršite­­lju

Članak 62.

(1) Izvršite­­lj oporuke dužan je položiti sudu račun o svom radu, te odgovara za štetu koju je skrivio.

(2) Izvršite­­lj oporuke ima pravo na naknadu troškova i na primjerenu nagradu za svoj trud, što će mu se na teme­­lju odluke suda isplatiti na teret ostavine, ali ne uma­­njujući time vrijednost nužnog dijela.

Opoziv izvršite­­lja oporuke

Članak 63.

(1) Sud može, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, opozvati izvršite­­lja oporuke, ako ­­nje­gov rad nije u skladu s oporučite­­ljevom vo­­ljom ili sa zakonom.

(2) U rješe­­nju o opozivu sud će obvezati izvršite­­lja oporuke da u roku od 24 sata preda potvrdu o svom svojstvu i ovlastima. Protiv rješe­­nja o opozivu izvršite­­lja oporuke nije dopuštena žalba.

(3) Opozvani izvršite­­lj oporuke dužan je bez odgode vratiti sudu potvrdu o svom svojstvu i ovlastima, u protivnom odgovara za svu štetu koja bi odatle proizašla.

(4) Opozvani izvršite­­lj oporuke odgovara za svu štetu koja bi proizašla iz rad­­nje koju bi on nakon opoziva izvršavao kao izvršite­­lj oporuke.

VI. Opoziv oporuke

Opoziv oporuke

Članak 64.

(1) Oporučite­­lj može uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomično, očitova­­njem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka.

(2) Oporučite­­lj može opozvati pisanu oporuku i unište­­njem isprave.

(3) U ostalome se glede va­­ljanosti opoziva oporuke primje­­njuju na odgovarajući način pravila o va­­ljanosti oporuke.

Odnos ranije i kasnije oporuke

Članak 65.

(1) Ako se kasnijom oporukom izričito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ako i ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnije.

(2) Ako je oporučite­­lj opozvao kasniju oporuku, ranija oporuka ponovno dobiva snagu, osim ako se dokaže da oporučite­­lj to nije htio. Isto vrijedi i u slučaju da je opozvao opoziv oporuke.

Raspolaga­­nje namije­­njenom stvari

Članak 66.

Svako kasnije oporučite­­ljevo vo­­ljno raspolaga­­nje stvarju ili pravom koje je bio nekome oporukom namijenio smatra se opozivom namjene te stvari, odnosno prava.

Prestanak braka

Članak 67.

Oporučna raspolaga­­nja u korist ostavite­­ljeva bračnog druga smatrat će se opozvanima ako je brak prestao teme­­ljem pravo­moćne presude nakon što je oporuka sastav­­ljena, osim ako je ostavite­­lj drukčije odredio svojom oporukom.

Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi:
http://nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/0604.htm


WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
WEB HOSTING

Crta
Crta
Crta


Crta
WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
Zašto izabrati WMD?

WMD Super brza podrška 24/7/365
Brzi i kvalitetni serveri
BESPLATNO 12 mjeseci hostinga
Besplatne domene
ANTI SPAM zaštita
ANTI VIRUS zaštita
Poklon Web Jumbo Plakat 1000kn
SEO prijava na tražilice
Besplatni programi
Video upustva
Hrvatski affiliate program


WMD su već izabrali...
Istra.hr

Istra.hr
EPH d.d.

EPH d.d.
T-Mobile Hrvatska

T-Mobile Hrvatska
SPORTSKE NOVOSTI

SPORTSKE NOVOSTI
Jutarnji list

Jutarnji list
Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija
MENSA

MENSA
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
National Geographic Junior

National Geographic Junior
OMV - INDOIL d.o.o.

OMV - INDOIL d.o.o.
Visoka škola međunarodnih odnosa

Visoka škola međunarodnih odnosa
Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika
sportin.ba

sportin.ba
HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu

HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu
Agencija - mobilnost, programi EU

Agencija za mobilnost i programe EU
CROATA - Potomac

CROATA - Potomac
ZVEČEVO D.D.

ZVEČEVO D.D.
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
KLETT - Izdavačka kuća

KLETT - Izdavačka kuća
JADRANSKO OSIGURANJE D.D.

JADRANSKO OSIGURANJE D.D.
CASIO - Hrvatska

CASIO - Hrvatska
HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ

HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ
Obrtnička komora BBŽ

Obrtnička komora BBŽ
DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK
Ured za državnu upravu BBŽ

Ured za državnu upravu BBŽ
Hrvatski Teniski Savez Veterana

Hrvatski Teniski Savez Veterana
Big Mama House

Big Mama House
Agrogrom

Agrogrom
Sloga d.d.

Sloga d.d.
Firma.hr

Firma.hr
Pauk grupa d.o.o.

Pauk grupa d.o.o.
Tvornica opruga ESCO

Tvornica opruga ESCO
Vodotehna

Vodotehna
NHR GRUPA D.O.O.

NHR GRUPA D.O.O.
Drvna industrija "ČAZMA"

Drvna industrija ČAZMA
Burza Bjelovar

Burza Bjelovar
Crier Media Grupa d.o.o.

Crier Media Grupa d.o.o.
Poslovni park Bjelovar

Poslovni park Bjelovar
Komunalac Bjelovar

Komunalac Bjelovar
Sportske igre mladih

Sportske igre mladih
HEDERA.HR - dr. Saša Radić

HEDERA.HR - dr. Saša Radić
Kudumija šatori

Kudumija šatori
PROVEN grupa

PROVEN grupa
Pučko učilište Bjelovar

Pučko učilište Bjelovar
VECTOR TUNING - Hrvatska

VECTOR TUNING - Hrvatska
HOTEL CENTRAL - Bjelovar

HOTEL CENTRAL - Bjelovar
HOTEL VALSABBION

HOTEL VALSABBION
Univerzalne telekomunikacije

Univerzalne telekomunikacije
Parketi Sabljo

Parketi Sabljo
Centar za razvoj unutarnje plovidbe

Centar za razvoj unutarnje plovidbe
Hrvatsko društvo za kvalitetu

Hrvatsko društvo za kvalitetu
Radio BBR Bjelovar

Radio BBR Bjelovar
Koestlin d.d.

Koestlin d.d.
Troha-Dil d.o.o.

Troha-Dil d.o.o.
Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca
Lesnina H d.o.o.

Lesnina H d.o.o.
Diplomacija.hr

Eurocable
Eurocable

Cazmatrans.hr
Cazmatrans.hr

Tomo Vinković d.o.o.
Tomo Vinković d.o.o.

TV Atila d.o.o.
TV Atila d.o.o.

i mnogi drugi...





WMD on Google+ | By Ilija Djivic

Web Analytics